ŠTAMPAJ! | ODUSTANI...

Film i TV

Udarac koji je oborio crni talas

P. Mirković, 21. januar 2004.
Rani Radovi Želimira Žilnika



"Crni talas" je prošlost

(Komunisti "Neoplante" odlučili da povuku više od 20 filmova, iako ih zvanična komisija nije zabranila)

"Cmi talas" čije je barjak čitavih Šest godina nosila "Neoplanta" pripada prošlosti. Komunisti ove novosadske filmske kuće stavili su tačku na crnu seriju sa čvrstom odlukom da se ona više ne ponovi.

- Jer, slika koju je "crni film" predočio svetu o nama je zaista bila crna, uprkos nagradama koje su ga zasipale na smotrama i festivalima. One su zapravo bile utoliko veće ukoliko se film žešće obarao na naše društvo i njegove tekovine - kaže sekretar aktiva SK u "Neoplanti" Branko Milošević, dodajući da su svi takvi filmovi, bez obzira na to da li ih je "cenzura" stavila na indeks ili ne, po odluci partijske organizadje i kolektiva povučeni.

- U stvari, samo je jedan od naših 120 filmova zvanično zabranjen - nastavlja Milošević - Mi smo, međutim, posle analize svih filmova zaključili da dvadesetak ostanu u "bunkeru" jer je u njima provejavao antidruštveni stav bilo u kom vidu. To su Žilnikovi "Nezaposleni ljudi", "Pioniri maleni", "Lipanjska gibanja", "Žene dolaze", zatim "Vesela klasa" Bojane Marijan, "Gratinirani mozak" Pupilije Ferkeverek i "Zdravi ljudi za razonodu" Karpa Aćimovića-Godine, kao i niz drugih. Svi su oni imali cenzorske kartone, ali mi nismo hteli da dozvolimo da se više pojavljuju ma kakvi tragovi "crnog talasa".

Prvi rezultati potpune orijentacije "Neoplante" na društveno angažovani film, koja je počela nedugo posle Pisma, već su vidni. Visoka cena filmova ovogodišnje produkcije na festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma visoko je ocenjena, Što je znak da je ova filmska kuća na dobrom putu da se oslobodi svih teškoća koje su je godinama pratile.

- Snimaju se, ili su već gotovi, filmovi "Tragom Marksa", "Partizanski učitelji", "Deca revolucije", "Radnčki aktivi", "Lađari", "Spomenici" - objašnjava direktor "Neoplante" dr Draško Redžep. - U Pripremi su i dva dugometražna filma: u saradnji sa FRZ-om iz Beograda snimimo film na savremenu vojvođansku temu. To je "Prolog" koji će režirati Karolj Viček, a govori o selu u kome se govore četiri jezika, a da to stanovnici ne primećuju. Drugi film je "Salaš u malom ritu", koji se radi prema događajima u Vojvodini za vreme rata opisanim u tekstovima Arsena Diklića. Film će se prvo prikazivati u bioskopu a zatim će se snimati verzija u 13 epizoda za TV.

Nije istina - dodaje dr Redžep - da je dobar samo onaj film koji našu stvanost vidi crno, kako je to donedavno dokazivala liberalistička orijentacija. Naša ovogodišnja produkcija upravo je dokazala da odbacivanje svakog uticaja "crnog filma" ne znači stvaranje apologetskog, utilitarističkog filma, filma-lakirovke, već društvenog, veoma angažovanog i umetnički proverenog filma, čak i onda kad se on bavi teškoćama društva a ne samo njegovim pozitivnim rezultatima.

Politika Ekspres 22. 10. 1973.